Mjesec hrvatskog jezika

Mjesec hrvatskoga jezika obilježio se od 21. veljače do 17. ožujka. U tome su se razdoblju u školama cijele Hrvatske, ali i u našoj školi provodile aktivnosti kojima se promovira hrvatski jezik. Mjesec hrvatskog jezika započeo je Međunarodnim danom materinskoga jezika, koji se obilježava 21. veljače, i Dana hrvatske glagoljice i glagoljaštva, koji se obilježava 22. veljače. Završio je 17. ožujka, na dan kada je objavljena Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika, važan jezični dokument koji su objavili hrvatski jezikoslovci.

Svi su razredi naše škole na neki način obilježili ove dane. Učenici 5. razreda radili su pjesme „Zemlja Hrvatska“ (Tin Kolumbić) i „Lijepa naša domovino“ (Antun Mihanović). Također, obrađivali su i dijalektnu liriku; D. Domjanić,  Tičica i ja / D. Gervais, Pipa / M. Z. Damjanović, Koleba . U dijalektnoj lirici spomenuta su osnovna obilježja hrvatskih narječja, materinski jezik, službeni jezik, razgovorni jezik, narječje, zavičajni govor i mjesni govor.  Kroz vođeni učenici su došli do spoznaje o raznolikosti i bogatstvu hrvatskog jezika. Šestaši su ponovili prethodni naučeni sadržaj- hrvatska narječja, početke hrvatske pismenosti, aleju glagoljaša. Radili su PowerPoint prezentacije na navedene teme. Učenici 7. razreda u ožujku su obrađivali jezične priručnike i petostoljetni razvoj hrvatskoga jezika. Na satu književnosti obrađivale su se Preradovićeva pjesma „Rodu o jeziku“ i Gajeva „Horvatov szloga“. Okušali su se i u pisanju pjesama na temu hrvatskoga jezika. Osmaši su radili dijalektnu poeziju pa su i oni imali priliku napisati pjesmu na mjesnom govoru. Također, pitali su svoje starije ukućane frazeme na mjesnom govoru. Aktivnosti za obilježavanje Mjeseca hrvatskog jezika osmislila je učiteljica hrvatskoga jezika Đana Radovanović, a učenici su uočili važnost hrvatskoga jezika i mjesnog govora koji se također mora njegovati i čuvati kao dio identiteta.

Hrvatski jezik  (Nela Salečić)

Svijetliš iz oka kao zvijezda,

s tobom je plesala najljepša vila

I ptice su dizale glave iz gnijezda.

Najdraže moje, opet bih tebe birala.

Upoznah te, milo moje,

kad me majka tobom umivala.

Osmijeh se kotrljao, upoznah svoje,

noć je srebro prosipala, tebe mi, blago, čuvala.

FRAZEMI

• Solit pamet- pametovati nekome
• Kako posiješ, tako ćeš i požet.-Kako daš, tako ti se i vrati.
• Ne išći vraga pri svićon.- ne traži zlo
• Udrit u se- smršavjeti
• Poć na kvasinu- poludjeti
• Uzavri ti je kapin- kad ti je svega dosta
• Ćapat se čega kako pijan plota- ne odustajati
• Polit škaf- opiti se
• Lupi je lamić u dno- osiromašiti
• Kako da si se rodi na barci- kad netko ne zatvara vrata
• Stavit soli pod rep- ništa ne poduzeti
• Ćapat Katu za Maru- zamijeniti
• Za peć i za varit- mnogo
• Bala i moštra- prvo i zadnje; sve
• Zaludit kordune od postoli, nalit možjane – kad netko puno govori
• Ćapat ćeš fažola i menestre- istući
• Podmotat tunju- pobjeći
• Molat konope- odustati
• Izvalit manjige- širom otvoriti oči
• Obać će te babe- bit će ti teško
• Ni ti dižica priko mire- kada je netjko škrt
• Potuć obruče- istući nekoga
• Dobro ti svitli feral- kažemo nekome tko je ćelav
• Zatvorit špinu- ne davati više novaca nekome
• Nosit gaće na šćapu- biti siromašan
• Čut litanije, ćapat graša, čut reženat- kada te netko izviče
• Protegnut se kako bjušć- netko tko je visok i mršav
• Doć će kos na vodu.- Vratiti milo za drago.
• Gluh kako sračak- biti gluh
• Obuć se u široke gaće- dati sebi puno za pravo